- Sjesnost o trenutku – Mindfulness tehnike
Mindfulness, ili sjesnost o sadasjem trenutku, postaje sve popularnija praksa u svijetu mentalnog dravija. Ova tehnika nas uci kako da budemo prisutni u trenutku, bez prosudivanja i pretjeranog analiziranja proslosti ili buduénosti. Kada smo zabrinuti, nas um obicno skace izmedu onoga sto se dogodilo i onoga sto bi moglo da se dogodi. Ova vrsta mentalne akrobatike iscrpljuje nasu energiju. Mindfulness nas vraca u sadasnjost, gdje mozemo objektivno sagledati situaciju i smanjiti napetost. Vjezbanje svjesnosti, kroz
meditaciju ili jednostavne jebe disanja, moze biti snazan alat za smanjenje stresa i brige.
2. Postavijanje granica – Uõenje da se kaze „ne“
Jedan od glavnih uzroka stresa i brige je preuzimanje previse obaveza. Ljudi cesto osjecaju pritisak da ispunjavaju tuda ocekivanja, sto moze dovesti do iscrpljenosti i
osjecaja preopterecenosti. Psiholozi naglasavaju vaznost postavljanja zdravih granica i
ucenja da se kaze „ne“. Ovo ne mora znaciti da cete biti sebini, vec da cete dati prioritet vlastitom blagostanju. Kada naucite kako postaviti granice, osjecat cete se osnazenijima, a vasa sposobnost da se nosite s brigama ce se povecati.
3. Privatanje nesigurnosti – Ne mozemo kontrolisati sve
Jedan od najvecih izvora brige je nas pokusaj da kontrolisemo stari koje su van nase moci. Strah od neizujesnosti je prirodan, ali kad se pretjerano brinemo o buduénosti,
gubimo kontakt sa sadasnjim trenutkom. Psiholozi preporucuju razvijanje sposobnosti
privatanja nesigurnosti. Umjesto da se stalno bavimo „sta ako“ pitanjima, vaino je prepoznati da su neki aspekti ivota nepredvidivi i izvan nase kontrole. Privatanjem tog
stava, oslobadamo se velikog tereta i ovaramo prostor za unutrasnji mir.
4. Aktivna rjesenja – Fokusiranje na ono sto mozete
promijeniti
lako briga moze biti paralisuca, cesto se dogada da nas zapravo motivira da pronademo rjesenja. Psiholozi savjetuju da, umjesto da pasivno razmisjamo o problemu, pokusamo
preusmjeriti energiju na aktivno trazenje rjesenja. Zabrinutost se cesto hrani osjecajem
nemoci, pa je korak ka rjesavanju problema nain da povratimo kontrol nad situacijom.
Napravite plan akcije, podijelite problem u manje korake i usedotocite se na konkretne radnje koje mozete poduzeti. Na taj nain, umjesto da briga pojede vas, vi cete preuzeti kontrolu nad njom.
5. Podrska bliskih osoba – Dijeljenje brige s drugima
Briga cesto raste kada se osjecamo sami sa svojim problemima. Psiholozi preporucuju razgovor s bliskim osobama o onome sto vas muci. Dijeljenje tereta s nekim kome jerujete moze vam pomoci da sagledate problem iz drugacije perspektive i osjetite emocionalnu podrsku. Osim toga, kada verbalizujemo soje brige, one postaju manje prijetece. Ponekad se samo kroz razgovor o problem mozemo osloboditi napetosti koja nas muci.
Na kraju, kao sto drvo moze biti unisten izutra od strane nevidijivih crva, tako i briga, ako je ne prepoznamo i ne kontrolisemo, moze ozbiljno ugroziti nase zdravlje i
blagostanje. No, vaino je znati da, iako brige dolaze prirodno, postoje nacini da se nosimo s njima. Primjenom mindfulnessa, postavljanjem granica, privatanjem nesigurnosti fokusiranjem na rjesenja i oslanjanjem na podrsku bliskih osoba, mozemo stvoriti j
stabilniji temelj za mentalno dravije. Svaki od ovih koraka je jedan nacin da sprije brigu da nas izjede, bas kao sto drvo moze pronaci zastitu od crva.
Ostavi komentar