Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je detalje o apelaciji bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Fadila Novalića, i bivšeg direktora Federalne uprave civilne zaštite, Fahrudina Solaka. Njihova tužba protiv Bosne i Hercegovine otvara mnoga pitanja o pravdi i principima ljudskih prava.
Krivični postupci i osude 🚨
Kako je navedeno u zvaničnoj dokumentaciji, oba apelanta su proglašena krivima za krivična dela korupcije i kažnjeni sa pet i šest godina zatvora. Ipak, važno je napomenuti da je došlo do greške u izveštaju, jer je Novalić zapravo osuđen na četiri godine zatvora.
„U relevantno vreme, 2020. godine, prvi podnosilac zahteva bio je na čelu Federalne uprave civilne zaštite, a drugi podnosilac zahteva premijer Federacije Bosne i Hercegovine.“
U presudi donetoj 14. novembra 2024. godine, Ustavni sud je deo zahteva odobrio, utvrdivši da je prekršen princip pretpostavke nevinosti zbog izjava javnih službenika tokom krivičnog postupka.
Pravičnost postupka i žalbe ⚖️
Novalić i Solak su se žalili na pravičnost krivičnog postupka, pozivajući se na član 6. stav 1. i stav 3. Konvencije o ljudskim pravima. Njihova glavna zamerka je da Ustavni sud nije dovoljno uzeo u obzir javne izjave koje su, prema njihovom mišljenju, prekršile pretpostavku nevinosti.
U dokumentu se ističu ključna pitanja koja Europski sud analizira:
- Da li su imali pravično saslušanje tokom krivičnih optužbi?
- Da li se mogu smatrati žrtvama povrede prava na pretpostavku nevinosti?
- Da li je delo za koje je Solak osuđen zaista predstavljalo krivično delo u vreme kada je počinjeno?
Kontekst afera respiratori 🏥
Ovaj slučaj dolazi u svetlu afere respiratori, koja je potresla Bosnu i Hercegovinu. U 2023. godini, uz Novalića i Solaka, proglašeni su krivima i drugi akteri, poput Fikreta Hodžića, direktora ‘Srebrene maline’. Prvostepena presuda rezultirala je različitim kaznama: Novalić je osuđen na četiri godine, Solak na šest, dok su Hodžić i Jelka Milićević oslobođeni optužbi.
Zaključak
Žalba Novalića i Solaka pred Europskim sudom za ljudska prava predstavlja važan korak u borbi za pravdu i poštovanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Ovaj slučaj otvara mnoga pitanja o pravnom sistemu, transparentnosti i principima pravičnosti. Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno: prava pojedinaca i princip pravde moraju ostati na vrhu agende za sve nas.



















Ostavi komentar