Čitaj Sportske.online i budi u toku!

субота , 23 август 2025
Naslovna Sve vesti Papa Lav XIV. iznenada otišao na put izvan Vatikana: EVO GDJE
Sve vesti

Papa Lav XIV. iznenada otišao na put izvan Vatikana: EVO GDJE

Podeli
Podeli

PAPA Lav XIV. danas je otišao na svoj prvi put izvan Vatikana, u talijanski gradić Genazzano oko sat vremena vožnje istočno od Rima, kako bi posjetio svetište Djevice Marije.

Novi papa stigao je u nenajavljeni posjet na suvozačkom sjedištu Volkswagena, a okupljena gomila ispred svetišta Gospe od Dobrog Savjeta pozdravila ga je klicanjem i pljeskom.

 

Lav, bivši američki kardinal Robert Prevost, 8. svibnja je izabran za papu. Član je augustinskog reda, koji vodi svetište u Genazzanu. Lav se rukovao i blagoslovio nekoliko ljudi prije nego što je ušao u svetište.

Nakon posjeta, Papa je rekao okupljenima u svetištu da je želio doći i pomoliti se za vodstvo u prvim danima svoga pontifikata, prema priopćenju iz Vatikana. Papa Franjo, koji je umro 21. travnja, često se iznenada pojavljivao u katoličkim svetištima pored Rima.

Papa Lav XIV. potom je posjetio grob pape Franje u bazilici sv. Marije Velike i pomolio se.

Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa. Argentinski papa, koji je na uskrsni ponedjeljak preminuo u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što je prvi put u više od tri stoljeća da ondje pokapaju papu.

„Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: ‘to je to mjesto’. I tamo je pripremljeno grobno mjesto“, rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi „Nasljednik“ iz 2024.

U ovoj je bazilici pokopano sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.

Podeli

Ostavi komentar

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *